Registar parafiskalnih nameta

Jedan od faktora koji također utiče na loše poslovno okruženje u BiH, ali i na privlačenje stranih investicija, je i ogroman broj parafiskalnih (neporeskih) nameta, koji opterećuju bh privredu. Obzirom da ne postoji jedinstven Registar parafiskalnih nameta, procijenjeno je, da je, bh privreda opterećena sa preko 300 parafiskalnih nameta, koji su „namtenuti“ od strane 45 raznih institucija.

Pod neporeznim (parafiskalnim) nametom smatramo sve što plaćaju biznisi, što ih administrativno ili finansijski opterećuje, izuzimajući poreze, kazne, penale. To su razne vrste obaveznih taksi, naknada i članarina. Neke od njih su: komunalne takse, administrativne takse, sudske takse, kantonalne i općinske naknade i takse, posebna vodoprivredna naknada za iskorištavanje voda, posebna vodoprivredna naknada za zaštitu voda, naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma, za civilnu zaštitu, članarine turistiškoj zajednici, članarine privrednim, vanjskotrgovinskim i obrtničkim komorama, općinske komunalne naknade za istaknutu firmu, i.t.d.

Prema studiji „Politička, ekonomska i socijalna kriza u BiH 2012/2013“, opterećenje po zaposleniku u FBiH iznosi 71%, a u RS-u 60,3%. Problem predstavlja i činjenica, što se poslodavcu, od onoga što uplati državi, vraća vrlo malo. Oko 5% troškova poslovanja se odnosi na parafiskalne namete, a ostalih 15% na poreze i doprinose. Jedno malo preduzeće, koje broji 20 zaposlenih i ostvari prihod od 1,5miliona KM godišnje, za plate, u prosjeku izdvaja 230,000KM, dok po osnovu raznih administrativnih taksi, komunalnih usluga i drugih obaveza, mora izdvojiti 160.000KM. Fiskalne i parafiskalne obaveze iznose oko 66.000KM. U ovo ne ulaze porezi na dohodak, posebni doprinosi o privrednim poslovima i slično.

Da bi preduzeće nesmetano obavljalo djelatnost, mora da se pridržava i preko 20 zakona vezanih za plaćanje raznih fiskalnih i parafiskalnih dadžbina i oko 30 zakona, kojima su, ako ih se ne pridržava, predviđene kaznene odredbe. Isto tako, preduzeće je dužno da u toku godine preda preko 150 raznih prijava i obrazaca. U kantonima je situacija još složenija, jer su nameti privrednicima u kantonima još veći, a svaki kanton ima svoje propise.

S obzirom da su problemi i opterećenja bh privrede identifikovani, nameće se i pitanje - na koji se način problemi, odnosno, peveliko opterećenje privrede u BiH može riješiti?

Jedan od mogućih načina jeste izrada jedinstvenog registra parafiskalnih nameta u BiH. Upravo za njegovu uspostavu, Nezavisni biro za razvoj (NBR), Gradačac i Udruženje za poduzetništvo i posao LiNK, Mostar, će u sklopu projekta „Boljim poslovnim okruženjem do više radnih mjesta“, zagovarati prema nadležnim vlastima.

Uspostavom jedinstvenog registra parafiskalnih nameta uticalo bi se i na smanjenje, ili eventualno, potpuno ukidanje određenog broja parafsikalnih nameta. Isto tako, bilo bi spriječeno i njhovo dalje, proizvoljno povećanje.

Kako bi se problem prevelikog broja parafiskalnih nameta u bh privredi prikazao i slikovito, u sklopu projekta „Boljim poslovnim okruženjem do više radnih mjesta“, kreirat će se i Mapa parafiskalnih nameta, koja će se u toku implementacije projekta ažurirati tri puta. Cilj kreiranja Mape, jeste i da se na jednostavan način omogući praćenje rješavanja problema. Sve to u cilju poboljšanja poslovnog okruženja, omogućavanje bh privrednicima stabilnog poslovanja, kao i povećanja stope zaposlenosti u BiH.