Javni sektor, odnosno, svi donosioci odluka, imaju partnere u Nezavisnom birou za razvoj (NBR) Gradačac i Udruženju za poduzetništvo i posao LINK iz Mostara, jer „Imamo sve analitičke i naučne kapacitete da zajednički kreiramo bolje poslovno okruženje i stvorimo više radnih mjesta“, poručeno je na konferenciji za novinare u Sarajevu, 29.01.2015., održanoj u sklopu projekta “Boljim poslovnim okruženjem do više radnih mjesta”.
Direktor Nezavisnog biroa za razvoj iz Gradačca, Enver Sarvan, pozvao je, tom prilikom, nadležne vlasti na svim nivoima da se učinkovito, odgovorno, stručno i blagovremeno ponašaju, te da donose mjere koje će dati efekte, jer, kako kaže, privrednici više ne mogu čekati. “Radna mjesta su potreba, a Evropska unija nam je budućnost. Ako se svi ne udružimo i ne budemo rješavali pitanja poboljšanja poslovnog ambijenta, doživjet ćemo dodatnu katastrofu”, izjavio je Sarvan.
Kazao je kako je veoma bitno razviti konstruktivni dijalog sa vlastima, ali i da se ne može diskutovati ukoliko nevladin sektor i predstavnici privrede sami ne identifikuju probleme, te ne predlože konkretne mjere.
Predsjednik Udruženja za poduzetništvo i posao Link Mostar, Tomislav Majić, rekao je da oko 400 nameta opterećuju privredu i da je zbog toga veoma bitno osnovati elektronski registar parafiskalnih nameta, gdje bi bili popisani svi nameti od državnog do općinskog nivoa.
Poručio je da je krajnje vrijeme da se strateški mijenja pristup prema ekonomskoj situaciji u zemlji, jer smo svi svjedoci ogromnog pada stranih investicija, te lošeg poslovnog ambijenta.
“Prema svim međunarodnim pokazateljima BiH je među zadnjim zemljama u svijetu po uvjetima poslovanja. Krajnje je vrijeme da ozbiljno počnemo raditi. Opcije koje su pobijedile na posljednjim izborima bar su deklerativno izjavile da žele ekonomske reforme. Vrijeme će pokazati da li oni stvarno žele ući u ozbiljne reforme”, izjavio je Majić.
Direktor Agencije za ekonomski razvoj PREDA, iz Prijedora, Mišo Reljić, spomenuo je podatak iz najnovijeg istraživanja projekta Doingbusiness.org, gdje je BiH po lakoći poslovanja u svijetu svrstana na 107. mjesto.
“Brzina registracije preduzeća čini marketinšku prednost jedne zemlje ili lokacije koja želi privući investitore. To nije presudan, ali je vrlo značajan i uticajan faktor koji privlači ulaganja. Ogroman dio konkurentnosti je na lokalnim zajednicama, ali drugi dio se rješava na nivou entiteta i Bosne i Hercegovine”, objasnio je Reljić.
Poplave dodatno dotukle ekonomiju
Štete koje je privreda u BiH pretrpjela od prošlogodišnjih poplava procijenjena je na 2,04 milijarde eura, uništeno je 3.000 radnih mjesta, a indirektno je ugroženo njih 13.500. Imamo 30 posto radnih mjesta u poljoprivredi koja su direktno pogođena, naveo je Sarvan.